Oops! It appears that you have disabled your Javascript. In order for you to see this page as it is meant to appear, we ask that you please re-enable your Javascript!
Kruh naš svakodnevni

Kruh naš svakodnevni

Kruh je oduvjek osnovna čovjekova namirnica. Do danas se njegova uloga značajno promjenila , ali nije na odmet ako ga konzumiramo umjereno

ZOB  Među onima koji drže neku vrstu dijete ili se nastoje zdravo hraniti dobiva sve veću popularmost. Bogat je vlaknlma i hranjiv tvarima. Razlog leži u tome što, iako se zob ljušti, time ne odstranjuje klicu i mekinje. Topiva vlakna pomažu u uravnoteženju razine šećera u krvi, namirnice bogate vlaknima usporavaju apsorpciju šećera i povisuju osjetljivost na inzulin.

AMARANT  Zbog visokog sadržaja vlage odlično se koristi u receptima koji zahtijevaju malo tekućine.

CHIA  Biljka porijeklom iz Meksika čija se sjemenka melje u brašno. Sjeme chie je vrlo hranjivo, bogato je Omega 3 masnim kiselinama, vlaknima, kalcijem i bjelančevinama.

RIŽA  Proizvodi od bijele riže su dobri, ali se više isplati odabrati smeđu rižu zbog visokog sadržaja kalija, kalcija, željeza, vitamina B, bjelančevina i vlakana.

TAPIOKA  Radi se od škrobnog brašna tropske biljke Manioka zbog visokog sadržaja ugljikohidrata ali niske hranjive vrijednosti, može se koristiti za juhe ili deserte (puding).

HELJDA  Ima vrlo visok sadržai vlakana i vitamina: Bl, B2, C i E, te mineralnih tvari ( Cink, magnezij, bakar, manganan, kalcij ). Najčešća zamjena za rižu.

SOJA  Češće se koristi pomiješana s drugim brašnom, u manjoj mjeri samostalno. Zbog jakog “orašastog” okusa koristi se i kao pojačivač okusa.

PROSO  Lako se probavlja, sadrži mnogo bjelančevina, mineralnih tvari i vitamina. Brašno od prosa je lagano, malo slatkasto i “rahle” teksture, zato se češće koristi za slastice.

BADEM  Može se nabaviti u obliku praha, u bio dućanima, a bogata je kalcijem, vitaminom E i jednostruko zasićenim masnoćama. Također se rabi češće u pripremi slastica.

 

PAR DOBRIH SAVJETA

Zdrava prehrana zahtjeva bogat izvor hranjivih tvari. Konzumirajmo puno povrća, mesa, sjemenke ali izbjegavajmo – vrlo privlaćne, all varliive proizvode od bijelog brašna, kako bi smo očuvali dobro zdravlje.

Jedimo svakodnevno juhe od bio-povrća koje sadrže većinu dnevno potrebnih hranjivih tvari.

Dopunimo prehranu prirodnim sokovima od voća i povrća!

Bitno je znati da voće i povrće pored vitamina i minerala sadrži i bioflavonoide koji se koriste u biološkim procesima. Potrebne su nam mineralne tvari koje se dobro apsorbiraju.

Pijmo dnevno barem 3 litre čiste vode s niskim sadržajem natrija ili ljekovite čajeve. Za doručak konzumirajmo proteinski prah otopljen u voćnom soku ili biljnom mlijeku. Tako dobivamo namirnice pune hranjivih vrijednosti.

Iz razne hrane u probavni sustav dospijevaju strane tvari, često štetne , njihov učinak možemo umanjiti upotrebom probiotika koji stabiliziraju crijevnu floru. Važan je unos i Omega 3 nezasićenih masnih kiselina.

Ne zaboravimo niti na Vitamin D, koji je neophodan za kompletnu izmjenu tvari i procese enzima.

Analizirajmo naše prehrambene navike i pokušajmo od sada živjeti svjesnije i zdravije.

Od lipnja 2017. godine vrijedi novi pravilnik za pekarske proizvode. Od sada ćemo se i prema nazivu proizvoda lakše snalaziti među njima, kako bi smo kupili baš ono što bi smo željeli.

Neće se više moći kruh obojen sladom prodavati kao integralni, jer će naziv biti povezan sa proizvodom zbog novih – strogih uvjeta. Na primjer, raženim kruhom se neće smjeti nazivati hruh koji ne sadrži najmanje 60% raži jer će se takav kruh zvati kruh s dodatkom raži. Integralnim će se smatrati samo proizvodi koji će imati najmanje 60% integralnog brašna u svom sastavu. Kruh graham morati će sadržavati najmanja 90% graham brašna, u slučaju pira je doljnja granica 60%. Naziv domaći kruh se ukida, a umjesto toga uvode se nazivi “bijeli” ili “pšenični”.

 

MANJE KRUHA  –  MANJE KALORIJA 

  1. Često jedemo previše kruha  jer razmišljamo u “šnitama” a njihova debljina je duboko ukorjenjena unama. Zato nemojmo kupovati unaprijed narezani kruh, jer su šnite uobičajeno predebele. Narežimo sami – TANJE!
  2. Dopunski obroci (marenda, užina) neka ne znače uvijek neki sendvić! Meni se može sastaviti od salate, sira, jaja i raznih pašteta (tuna, humus, patliđan) i povrća uz njih; paprike, rajčice ili mrkve.
  3. Ako iz sendviča izostavimo drugu šnitu kruha, napola smanjujemo unos kalorija.
  4. Nemojmo jesti smeđi kruh umjesto bijelog samo zato jer je zdraviji. Kruh od integralnog brašna je gušći, zasitniji od “napuhanih” rastresitih struktura drugih delicija.
  5. Ni djeci nemojmo sugerirati da nema obroka bez kruha! Čak se i užina – uz malo mašte može pripremiti bez kruha. Ne moramo ni reći da je konzumacija kruha uz juhu ili varivo pravi grijeh čak ni u kulturama u kojima se kruh jede čak i uz lubenicu!
Insert Headers and Footers